Nagrada Trga od ćirilice „Pečat Hercega Stjepana” pripala je istoričaru književnosti, filozofu i profesoru srpske književnosti 18. i 19. vijeka i kulturne istorije Srba na Filološkom fakltetu u Beogradu dr Milu Lomparu. U obrazloženju žirija koje je pročitao pjesnik Budimir Dubak navedeno je 15 djela profesora Lompara u kojima je on svojim naučnim i ukupnim pregalaštvom na polju srpske književnosti i kulture učino da ga ista stavljaju u sam vrh naše savremene misli.
„Lompar se svojom širinom i izuzetnošću već dvije i po decenije nalazi u žiži interesovanja naučne i intelektualne javnosti. Centalno mjesto u njegovom opusu zauzimaju najveći srpski pjesnik Petar II Petrović Njegoš i naša najkrupnija književna figura 20. vijeka Miloš Crnjanski. Ovim velikanima srpske i evropske književnosti profesor Lompar je posvetio po nekoliko knjiga. Kruna tog dubinskog poniranja u književne tajne pisca „Seoba“ predstavlja obimno djelo „Biografija jednog osjećanja” i prilikom razmatranja ukupnih dometa Lomparevog djela žiri nagrade „Pečat Hercega Stjepana” ovu knjigu je ocjenio kao veliki doprinos u rasvjetljavanju zatamnjenih stranica naše novije književne, političke i kulturne istorije. Ovim djelom i svim drugim naslovima Lompar je u samom vrhu naše savremene misli, i dostojan je ovog našeg visokog priznanja - kazao je, između ostalog, književnik Budimir Dubak.
„Pečat Herceg Stjepana” koji je ove godine u obliku Miroslavog jevanđelja Lomparu je uručio član žirija protojerej stavrofor Radomir Nikčević.
Nagrađeni pisac je rekao da nije lako govoritiu vremenima kada su jeftine i trošne riječi na svakoj strani, ali treba zahvaliti ljudima koji su vas nagradali i uručili priznanje.
-Ja sam se uvijek trudio da slijedim ljude u srpskoj kulturi kao što su Pavle Popović, Nikolaj Velimirović, Anica Savić Rebac, Pero Slijepčević i moj profesor Jovan Deretić i pokušavam da slijedim liniju koja će Njegoševo djelo posmatrati u centrima kretanja i stanja evropskog duha. Njegoš je bio monah, ali i mistik. Pojavio se u srpskoj kulturi kao znak njene zrelosti. On je čovjek epske kulture koji pokazuje da uvijek postoji izazov. Njegoš ide ispred svog vremena. On pokazuje da je pred intelektualcem i pred cijelim našim narodom, kako bi rekao Andrić, vještina ne izgubiti se od onoga što je temelj našeg postojanja. U današnjim danima to je sudbinsko pitanje ne samo za srpski narod razasut po državicama posle sloma Titove Juoslavije, koji je izložen zastrašujućoj diskriminaciji koja se pojavljuje u Hrvatskoj i Crnoj Gori i izaziva najveću zebnju. Pitanje je kako uspjeti da ostane na visini kulturnog izazova epohe. To pitanje nije presudno za srpski narod nego i za srpsku kulturu - kazao je on. Dodaje da kultura mora da se odredi prema sintezi da bi se prevazišli vještački identiteti koji počivaju na negaciji srpske prirode.
-Ovi izazovi nijesu samo politički i ekonomski. Posao intelektualca je da se trudi da njegova riječ ne dobije krivotvoreni smisao i rizik da bude rđavo protumačen. Vrlina je ta osobina koja nas vraća početku i čvrstini koja nam izgleda nemogućom, a tu je vraćanje riziku za naše ukupno postojanje. Upravo tamo gdje se čini da nema nikakve nade, nada mora postojati i teško je očuvati lik srpske kulture i ideju duha, ideju pravednosti i prije svega neophodnog stajanja u istini - kazao je Lompar.
Na svečanosti je uručeno i priznanje „Ćiriličnik” Srpskoj književnoj zadruzi iz Beograda. Obrazloženje o nagradi je pročitao Budimir Dubak, koji je predočio istorijat Srpske književe zadruge, koja je najstarija izdavačka ustanova Srba, osnovana 1892. godine.
       Z. Š.

---

Mjesto bezuslovnog otpora
-Jugoslovenski koncept pokazao se kao promašen. Bio je to zlonamjerni komunistički projekat. To je bio zločin u titoističkoj formi. Taj napor se pred našim očima ponavalja kao nov, a on je stari i on postaje vjekovima i zahvaljući tome mi smo stigli da danas ne znamo ko smo. To je pitanje na velikom iskušenju u Crnoj Gori, ali i u samoj Srbiji. To je pitanje koje je dramatično na Kosovu i Metohiji. To je pitanje koje odjekuje u Hrvatskoj. To je pitanje različitih država jednog istog naroda, iste kulture, a to predstavlja jedan spreg između onog što se naziva srpstvo i onog što se naziva Srbija. To je sprega. Predstave da sve ono što je srpsko svedu na srbijansko, da ono što nije srbijansko, kao Njegoš, kao Andrić, kao Petar Lubarda, kao Meša Selimović vremeno da ne bude više srpsko. Kada sam to prije izvjesnog vremena napisao izgledalo je da tako ne može biti, ali se u Crnoj Gori ovih godina pokazalo da to tako mora biti da bi se vještački identiteti mogli konstruisati. To je ključno i to je mjesto gdje otpor mora biti bezuslovan - kazao je Lompar.